Zaštita životne sredine

Godišnje se 2.500 tona medicinskog otpada nepropisno odloži u Srbiji

14. Novembar. 2016.
Godišnje se 2.500 tona medicinskog otpada nepropisno odloži u Srbiji

U Srbiji je od 5.000 tona medicinskog i veterinarskog otpada koji je prošle godine registrovan, samo polovina prerađena ili uništena a ostatak je odložen na nepropisan način, rečeno je danas na skupu o zaštiti životne sredine u Skupštini Srbije.

 
"Ne postoji registar ustanova koje naprave medicinski i veterinarski otpad i to bi trebalo da se to što pre uradi", rekao je izvršni direktor kompanije Remondis Medison, Bojan Sudarev.
 
On je na sednici Odbora za zaštitu životne sredine o problemima u upravljanju opasnim otpadom istakao da "neke državne medicinske ustanove tretiraju otpad, neke to čine delimično, a pojedine ga prerađuju za novac".
 
"Zdravstvene ustanove koje prerađuju tuđi otpad za novac naplaćuju to dvostruko, i od Fonda za zaštitu životne sredine i države. Pojedini zdravstveni centri koji prerađuju otpad rade to ispod standarda, a nije retko da se u njima tretira i veterinarski otpad", rekao je Sudarev, čija se kompanija bavi preradom medicinskog i veterinarskog otpada.
 
Predsednik Izvršnog odbora Pokreta zelenih "Breza", Aleksandar Antonijević naglasio je da se u Srbiji dnevno stvara 500 tona otpada animalnog porekla, a godišnje 180.000 tona, od čega jer 60 tona od zaraženih životnja.
 
"Dobar deo životinjskog otpada se ne odlaže čak ni po domaćim standardima - da se zakopa metar dubine i dezinfikuje ili spali, već se jednostavno baca po deponijama i brdima. Po standardima Evropske unije otpad životinjskog porekla se spaljuje u spalionicama na 1.200 do 1.600 stepeni. Novac koji je bio namenjen da se izgradi spalionica u Kragujevcu preusmeren je za izgradnju puta Batočina- Kragujevac", rekao je Antonijević.
 
On je dodao da spalionica košta milion evra, ali da se uloženi novac vrati za šest do deset godina.
 
"Za kilogram spaljenog otpada životinjskog porekla država daje subveciju od deset dinara, a i klanice koje stvaraju takav otpad plaćaju uništavanje, tako da postrojenje za spaljivanje ne samo da rešava problem otpada, nego stvara profit jer može da preradi 500 kilograma na sat", rekao je Antonijević.
 
Generalni sekretar Udruženja industrije otpada "Hrabri čistač" Sandra Kamberović predložila je da se u 2017. godini planira budžet "Zelenog fonda" od 50 miliona evra, od čega bi se 70 odsto iskoristilo za rešavanje "istorijskog zagađenja i sanaciju deponija".
 
"Sanacija istorijskog zagađenja je obaveza Srbije i ne može da se finansirati iz donacije. Pitamo državu kada se može očekivati konačna lista zagađenih lokacija. Procenjuje se da postoji 350 zagađenih lokacija gde je potrebna dekontaminacija zemljišta", rekla je Kamberović.
 
Izvor: Novosti
Pogledajte još
Biro EU: Termoelektrane iz Srbije ugrožavaju životnu sredinu cele Evrope
  Srpske elektrane na ugalj decenijama zagađuju ceo Zapadni Balkan otrovnim gasovima, što je izazvalo prevremenu smrt hiljada ljudi regionu i u Evropskoj uniji, a otrovne emisije iz termoelektrana Elektroprivrede Srbije premašuju šest puta maksimum koji je dopušten domaćim i međunarodnim zakonima. Srpske...
SAT ZA NAŠU PLANETU 30.03.2019.god u 20.30h
28. Mart 2019. // ZŽS - Srbija
            U subotu, 30. marta u 20:30, gradovi širom sveta će po jedanaesti put isključiti svetla na sat vremena i time još jednom poslati snažnu poruku da ipak možemo nešto da preduzmemo kako bismo ublažili posledice klimatskih promena, ali...
08. Oktobar 2016. // ZŽS - Srbija
SOMBOR - Fiskulturna sala u somborskoj Srednjoj tehničkoj školi obložena je i pokrivena azbestnim pločama, opasnim po zdravlje učenika. Građevinska inspekcija je još prošle godine zapisnički konstatovala da je kompletna zgrada od azbesta, kao i da su vidljiva oštećenja čelične konstrukcije objekta,...
12 ekoloških zapovesti
19. Novembar 2020. // ZŽS - Srbija
Ekološke zapovesti kojih se treba pridržavati za što čistiju životnu sredinu   1. Ne očekuj od prirode više nego što si joj dao, (priroda);   2. Zaštiti planetu ovu,drugu nemamo niti ćemo dobiti novu, (planeta);   3. Brini o vazduhu pre nego što ga ugledaš,...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima