Zaštita životne sredine

Vazduh u Kragujevcu pun čađi

23. Decembar. 2016.

Nivo čađi i prašine u vazduhu na nekoliko lokacija u Kragujevcu je povišen, što je posledica korišćenja uglja kao ekološki neprihvatljivog goriva za grejanje i gustog saobraćaja u gradu, rečeno je danas agenciji Beta.

 
Prema merenjima Instituta za javno zdravlje u Kragujevcu, čak 15 od 30 dana u novembru kod glavne Autobuske stranice u tom gradu, ;čađ je ;nadmašila ;dozvoljene granice za skoro tri puta. ;
 
"Posebnu pažnju treba obratiti kada je nivo čađi ;povećan ;u kontinuitetu, što smo zabeležili na Maloj Vagi ;gde je tokom sedam dana ;uzastopno ;izmereno 133 mikrograma po kubnom metru, a dozvoljeno je 50", rekao je agenciji Beta specijalista komunalne higijene Nebojša Ranković.
 
Ranković je naveo da su povišene i količine prašine u vazduhu, pre svega suspendovanih čestica. One nastaju sagorevanjem tokom loženja ili u saobraćaju, a ;ne mogu da se izbace kijanjem ili kašljanjem.
 
"Nivo suspendovanih čestica merimo sedam ;dana u mesecu, a zabeležili smo da je u novembru u centru grada vrednost bila skoro duplo veća dva dana zaredom", rekao je Ranković.
 
Prema njegovim rečima, takvi sadržaji u vazduhu mogu da utiču na zdravlje najmlađih građana, kao i odraslih koji imaju opstruktivna obolenja pluća, te na sporiji oporavak bolesnika.
 
On je ocenio da je trend pogoršanja kvaliteta vazduha u Kragujevcu "uobičajen" ;svake godine od kraja oktobra pa do kraja grejne sezone.
 
"Problemi su pre svega izazvani korišćenjem ekološki neprihvatljivog goriva za grejanje oko 40.000 potrošača. Gradska Energetika, koja se nalazi u centru, kao dominantno gorivo troši ugalj, a lošem kvalitetu vazduha doprinosi i veoma frekventan saobraćaj kroz grad", rekao je Ranković.
 
Prema njegovom mišljenju, građani Kragujevca moći će da računaju na kvalitetniji vazduh tokom zime tek kada pređu na ekološki čistije energente i kada ;saobraćaja kamiona i šlepera iz centra Kragujevca bude preusmeren ka obilaznicama.
 
Izvor: Novosti
Pogledajte još
12 ekoloških zapovesti
19. Novembar 2020. // ZŽS - Srbija
Ekološke zapovesti kojih se treba pridržavati za što čistiju životnu sredinu   1. Ne očekuj od prirode više nego što si joj dao, (priroda);   2. Zaštiti planetu ovu,drugu nemamo niti ćemo dobiti novu, (planeta);   3. Brini o vazduhu pre nego što ga ugledaš,...
Srbija je zemlja košarke, vaterpola, noćnog provoda i... DIVLJIH DEPONIJA
Đubre pored puta, reka, šuma... U Srbiji je registrovano čak 2.170 divljih deponija. Ali to su one veće, manjih ima bar još tri puta toliko.   Divlje deponije najčešće se javljaju u izdvojenim seoskim sredinama, a kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, one su rezultat...
Sajt za borbu protiv divljih deponija na Fruškoj gori
30. Oktobar 2016. // ZŽS - Srbija
Fruška gora, "panonska lepotica", mogla bi uskoro da se reši crnih ekoloških tačaka - divljih deponija - kojih ima na gotovo svim prilaznim putevima planini. Rešenje ovog gorućeg problema intenzivno traže aktivisti Udruženja "Fruškać" i internet-platforme www.fruskac.net, i čini se da...
BIOREMEDIJACIJA - Srpski hemičari bakterijama čiste zemlju
Otkriće japanskih naučnika da postoji bakterija koja je sposobna da za kratak period razgradi PET ambalažu odjeknula je svetom prošle nedelje, ali malo je poznato domaćoj javnosti da hemičari iz Srbije na sličan način čiste našu zemlju od nafte i njenih derivata i da sa kolegama iz inostranstva stoje rame uz rame. Iako...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima