Zaštita životne sredine

Bolnici u Kikindi solarni kolektori štede ogroman novac

20. Apri. 2016.
Bolnici u Kikindi solarni kolektori štede ogroman novac

SOLARNI kolektori, koji su na 360 kvadratnih metara prekrili dvorišni prostor kikindske Opšte bolnice, proradili su i već na startu počeli da - šparaju ogroman novac. Sva sanitarna voda u ovoj zdravstvenoj ustanovi, umesto plinom kao osnovnim energentom, u određenoj meri i strujom, sada se zagreva - sunčevom energijom, a korist je u ekološkom, a pogotovo finansijskom smislu - ogromna.

Gradonačelnik Kikinde Pavle Markov tim povodom posetio je bolnicu, pa u društvu njenog direktora dr Milana Mitrića, novinarima predočio efekte još jednog u nizu poduhvata u okviru korišćenja zelene energije. U tom smislu pomenuo je postavljanje solarnih panela na još nekoliko javnih objekata u gradu, poručio da će Kikinda u dogledno vreme, jer se na tome uveliko radi, imati vetro-park...
 
 
- Alternativni izvori energije naša su neizostavna sadašnjost i obavezujuća budućnost - naglašava Markov. - Hoćemo da, koliko god se može, smanjimo energetske troškove, ujedno čuvajući životnu sredinu od svih oblika zagađenja. Ponosan sam na činjenicu da smo, kao lokalna vlast, Vladi Srbije argumentovano, ispostavilo se i ubedljivo, obrazložili temu postavljanja solarnog kolektora u našoj bolnici.
Odmah je usledila bezrezervna podrška i odgovarajuća pomoć. Od Ministarstva privrede, naime, za realizaciju ove investicije pristiglo je 16 miliona dinara, dok smo mi, kao gradska vlast, izdvojili četiri miliona. Slede, inače, nove ovakve investicije...
 
2016.04.20-02.jpg
 
Dr Milan Mitrić kaže da će zahvaljujući korišćenju sunčeve energije, uslediti ogromne finansijske uštede ustanovi kojom rukovodi. Na godišnjem nivou trošiće se, naime, 100.000 kubnih metara plina manje, kojim se dosad zagrevala sanitarna voda. Kompletna investicija, po toj računici, isplatiće se za pet godina.
 
Izvor: Novosti
 
Pogledajte još
Srbija je zemlja košarke, vaterpola, noćnog provoda i... DIVLJIH DEPONIJA
Đubre pored puta, reka, šuma... U Srbiji je registrovano čak 2.170 divljih deponija. Ali to su one veće, manjih ima bar još tri puta toliko.   Divlje deponije najčešće se javljaju u izdvojenim seoskim sredinama, a kako kažu u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, one su rezultat...
USKLAĐIVANJE I PRIMENA EVROPSKIH PROPISA U OBLASTI INDUSTRIJSKOG ZAGAĐENJA I UPRAVLJANJA OTPADOM
Beograd, hotel Šumadija, 23. jul 2016. od 10 do 16 časova PREDAVAČI:  Radmila Šerović i Mr Aleksandra Vučinić , Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine. Seminar je namenjen stručnjacima koji se bave pitanjima zaštite životne sredine, otpadom, bezbednošću i zdravljem na...
Deset zelenih listova za zaštitnike životne sredine
Drugi program radio Beograda i Pokret gorana Vojvodine dodelili su deset zelenih i jedan crni list za zaštitnike i zagađivače životne sredine.   Zeleni list- priznanje za očuvanje životne sredine u ovoj godini, dobili su Ministarstvo pravde - Uprava za izvršenje krivičnih sankcija, JP "Srbijašume"...
Srbija dostavila ciljeve smanjenja stakleničkih gasova
Vlada Srbije je, među prvih 10 država sveta, dostavila svoje ciljeve smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i oni iznose 9,8 odsto do 2030. godine, u odnosu na 1990, rečeno je danas na Klimatskom panelu Srbije.   "Srbija danas ima 36 postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda od čega šest...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima