Zaštita životne sredine

Korona virus i zaštita: Gde i kako bacati iskorišćene maske i rukavice

04. Maj. 2020.
Korona virus i zaštita: Gde i kako bacati iskorišćene maske i rukavice

 Zaštitne rukavice i maske postale su sastavni deo svakodnevne garderobe ljudi širom sveta.

Dok se u nekim zemljama bez njih ne može zamisliti izlazak napolje, u drugim nije retkost sresti ljude koji ne nose ni maske, ni rukavice.

Podeljena su mišljenja kako stručnjaka, tako i političara oko neophodnosti nošenja maski i rukavica.

I na ulicama u Srbiji sve je više ljudi koji ih nose, a na ulazima u pojedine prodavnice stoji da je zabranjen ulazak bez maske.

Osim na licima i rukama prolaznika, nije retka situacija da na zaštitnu opremu naletite na trotoaru, vidite je u travi, pored kontejnera...

Kako odlagati iskorišćenu masku i rukavice?

Zaštitnu opremu - maske i rukavice - treba najpre pravilno skinuti s lica i ruku.

„Kaže se da se čovek izlaže većoj opasnosti ako nepravilno postupa sa masokom i rukavicama nego ako ih ne nosi", kaže za BBC na srpskom epidemiolog Zoran Radovanović.

Objašnjava da je važno masku dodirivati isključivo za lastiš kojim je zakačena za uši ili tračice kojima je vezana na potiljku.

 

„Masku nikako ne treba dirati za zaštitni deo, jer tako postoji mogućnost prenosa virusa sa nje na ruke, a onda dalje.

„Rukavice ne treba skidati hvatanjem za prste i povlačenjem, već ih treba uhvatiti iznad članka i povući da se prevrnu, a onda ih tako odložiti u otpad", objašnjava.

Maske i rukavice bi, u idealnim uslovima, trebalo bacati gde i sanitarni otpad, a svakako je važno odvojiti ih od drugog otpada.

„Obavezno ih treba stavljati u kesu, a kesu treba vezivati pre ubacivanja u kontejner, kako u opasnost ne bi došli zaposleni u gradskoj čistoći."

Oni koji svakodnevno prazne kontejnere i kante i čiste ulice, upravo su najugroženiji nepravilnim odlaganjem medicinskog otpada ove vrste.

„Pored svih zaštitnih mera koje sprovodimo, od Kovid-19, najugroženiji su oni komunalni radnici koji rade na pražnjenju sudova za odlaganje otpada", navodi se na sajtu JKP Gradska čistoća u Beogradu..

U normalnim okolnostima medicinski otpad se u potpunosti drugačije odlaže od klasičnog komunalnog. U ovoj situaciji to nije moguće sprovesti, jer usled epidemije i klasični, kućni, komunalni otpad sa kojim radimo, veoma lako može postati infektivni, odnosno medicinski otpad, navodi se u saopštenju.

„Zato vas molimo da iskorišćenu zaštitnu opremu, rukavice, maske, ali i papirne maramice odložite u posebnu kesu i vežete je pre nego je bacite u kontejner, kako se taj otpad ne bi osipao.

„To je jedna od mera zaštite naših komunalnih radnika", piše na sajtu Gradske čistoće.

Osim toga, Radosavljević kaže i da su tako bačene rukavice i maske potencijalno opasne jer se na njima neko vreme zadržava virus.

Izvor: BBC.com

 

Pogledajte još
APELUJEMO: NE PALI STRNjIKU
20. Avgust 2020. // ZŽS - Srbija
 Paljenje strnjike koje se još uvek primenjuje u Srbiji kao nedozvoljen način uklanjanja žetvenih ostataka sa njiva, predstavlja visok bezbednosni rizik i nosi višestruke štetne posledice, zbog čega Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i...
Postrojenje za preradu otpadnih voda u mestu Donja Rača, započeto pre pet godina kao značajan ekološki projekat za ovu šumadijsku opštinu, zaraslo je u korov. Objekat je trebalo da bude završen 2012, ali je još na nivou grubih građevinskih radova.   Meštani Rače, u obraćanju...
Vranje: Pokret Gorana deli 100.000 sadnica za pošumljavanje
"Pokret gorana" iz Vranja obezbedio je do 100.000 besplatnih sadnica smrče za pošumljavanje goleti u tom delu južne Srbije, izjavio je danas predsednik Pokreta Stanko Petković. Petković je agenciji Beta rekao da su sadnice smrče obezbeđene preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i da građani...
ALARMANTNI PODACI: Ugroženo 30 odsto vrsta biljaka i životinja
Svetski fond za prirodu (WWF) upozorio je danas da je krivicom ljudi 30 odsto vrsta biljka i životinja ugroženo.   "Proces izumiranja vrsta konstantno se ubrzava, te je danas 1.000 do 10.000 brži nego što bi to bilo u prirodnim uslovima", navodi se u saopštenju Fonda.   Svetski fond za prirodu je...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima