Zaštita životne sredine

Nivo mora raste brže nego u poslednjih 2.800 godina, posledice će biti KATASTROFALNE

23. Februar. 2016.
Nivo mora raste brže nego u poslednjih 2.800 godina, posledice će biti KATASTROFALNE

Naučnici već godinama unazad upozoravaju na posledice koje bi globalno zagrevanje moglo da izazove, a poslednje studije, pokazuju koliko je planeta zapravo u opasnosti. Posebno priobalni gradovi širom sveta.

Međunarodni tim naučnika utvrdilo je da nivo mora raste nekoliko puta brže u odnosnu na poslednjih 2.800 godina.

Do industrijske revolucije (osamdesete godine 19. veka) rast nivoa mora kretao se između 1 i 1,5 inča, odnosno 3 do 4 centimatra, ali poslednja istraživanja pokazuju da je samo tokom dvadesetog veka nivo mora porastao za 14 centimetara.

Prema njihovim procenama do 2100 godine, u zavisnosti od količne gasova koje industrija emituje u atmosferu, nivo mora mogao bi da poraste između 28 i 131 centimetara.

Ove zabrinjavajuće podatke potvrdile su dve odvojene studije, a naučnici koji su došli do ovih podataka gotovo su jednoglasni u tome šta je osnovni razlog zbog kog se ovaj fenomen događa.

- Nema sumnje da je nivo mora najbrže rastao tokom dvadesetog veka, a razlog je to što je u stoleću iza nas prosečna temperatura rasla zbog upotrebe fosilnih goriva – objašnjava Bob Kop, naučnik koji je istraživao kako se kretao rast nivoa mora tokom predhodna ti milenijuma.

Da bi utvrdili kako se nivo mora menjao, naučnici su tražili slane močvare u morima. U testovima koristili su jednoćelijske organizme koji suosteljivi na salinitet, mangrove i korale, a zaključak je jasan – za zagrevanje planete i povećenja nivoa mora odgovoran je čovek.

Još jedna studija sa objavljena u predhodnom periodu pokazala je da su poplave u prioblanim delovima SAD posledica globalnog zagrevanja za koje je opet kriv čovek i način na koji raspolaže resursima planete.

Njihove procene su da ukoliko se nastavi rast nivoa mora za dodatnih 18 inča, osnosno nešto više od 40 centimetara, u budućnosti postoji velika opasnost od razarajućih talasa i poplava, poput onih koje su se dogodile u državi američkoj državi Južna Krolina pre nekoliko meseci.

U tom slučaju, prvi na udaru bili bi upravo priobalni gradovi.

Izvor: Blic

Pogledajte još
EU izdvaja još 20 miliona evra za černobiljsku nuklearku
BRISEL - Evropska komisija je, povodom tri decenije od nuklearne katastrofe u Černobilju, najavila dodatnih 20 miliona evra pomoći za saniranje posledica te katastrofe.   "Evropska unija predvodi u međunarodnim naporima za uklanjanje posledica černobiljske nuklearne katostrofe, dekomisiju nuklearne elektrane kako bi to mesto...
SAT ZA NAŠU PLANETU: Isključi svetlo da bolje vidiš
U subotu, 19. marta stotine miliona ljudi na svim kontinentima, u 24 vremenske zone, isključiće svetla na sat vremena   BEOGRAD - WWF, svetska fondacija za prirodu, najavio je obeležavanje globalne akcije pod nazivom „Sat za našu planetu“ 19. marta, s početkom u 20.30 časova.   Tog dana stotine...
Zagađenje vazduha smrtonosnije od HIV-a i malarije zajedno
Samo jedan od osam stanovnika sveta živi u mestu koje ima preporučeni nivo zagađenja. Milioni ljudi širom sveta umiru zbog zagađenja vazduha, navode SZO, UN, Evropska agencija za životnu sredinu i stručnjaci. Najugroženiji su Kina, Indija i Pakistan, ali zagađenje raste i u ostalim delovima sveta. Najnovija istraživanja...
NAJBOGATIJI UNIŠTAVAJU SVET 10 odsto država odgovorno za polovinu emisije ugljenika
Najbogatijih 10 odsto zemalja u svetu odgovorne su za čak polovinu emisija ugljenika, saopštila je međunarodna humanitarna grupa "Oksfam".   U saopštenju se navodi da najsiromašniji proizvode oko deset odsto, iako su siromašnije ekonomije najranjivije pred klimatskim promjenama.  ...
Pronađite firmu prema sledećim kriterijumima